Rijekatank d.o.o. - Za čisto rješenje

Akcidentne situacije su neočekivane te je stoga, za njihovu pravilnu sanaciju, potrebno imati:

a)	pripremljene scenarije aktivnosti,
b)	opremu;
c)	dežurne ekipe za intervenciju.
Iskustva pokazuju da akcidentne situacije s onečišćenjem tla i (podzemnih) voda najčešće možemo podijeliti na slijedeće:
a)	akcidenti kao posljedica prometnih nezgoda pri transportu kemijskih tereta (izlijevanje naftnih derivata, drugih organskih kemikalija, kiselina i lužina);
b)	akcidenti s ispadima iz funkcijskog rada kanalizacijskih sustava i sustava za obradu otpadnih voda;
c)	akcidenti s onečišćenjem površinskih voda i morskih površina.
“Rijekatank” raspolaže odgovarajućom opremom za saniranje onečišćenja okoliša u incidentnim situacijama, a ekspeditivnost dežurnih ekipa “Rijekatanka” je odavno prepoznata.

ISKUSTVA “RIJEKATANKA” U AKCIDENTNIM SITUACIJAMA

Koristimo priliku da Vam ukratko prenesemo nekoliko primjera saniranja akcidentnih situacija iz bogatog višegodišnjeg iskustva Rijekatanka:

Nedaleko od Senja prevrnula se cisterna 16.000 litara dizelskog goriva. Veći dio tereta, 10.000
litara, brzom intervencijom vatrogasnih ekipa zadržan je prije izlijevanja. Preostalih 6.000
litara prolilo se po cesti, kanalu uz cestu te po terenu usmjerenom prema obližnjem potoku.
Intervencija "Rijekatank-a" uključivala je slijedeće aktivnosti:

	čišćenje ceste;
	prikupljanje i odvoz zauljene vode;
	vađenje i odvoz 20 m3 onečišćenog tla;
	mikrobiološku razgradnju onečišćenog tla.
	Analitički dio kontrole posla koji je uključivao mjerenja sadržaja ugljikovodika u vodotocima, obavio je ZZJZ Rijeka.

Dana 27. veljače 2004.g. oko 13 sati na prilaznoj cesti vojarni Dragomalj u Delnicama došlo je do slijetanja i prevrtanja autocisterne – šlepera natovarene s 4 878 litara bezolovnog benzina (BMB 95) te 28 126 litara dizelskog goriva (D 2). Autocisterna se zaustavila na deblima stabala uz cestu, izokrenuta na način da su kotači ostali u zraku, a poklopci na cisterni s odušnicima bili su okrenuti nadolje.
Naknadnim mjerenjem izvučenog sadržaja iz prevrnute cisterne utvrđeno je da je isteklo 16 239 litara dizel goriva i 25 litara bezolovnog benzina.
Djelatnici “Rijekatanka” postupali su u ovoj situaciji prema Planu sanacije koji se sastojao od tri faze:

	U prvoj fazi prikupljalo se gorivo koje je istjecalo i to u manje posude te privremeno odlagalo u bačeve zapremine 200 litara. Neposredno ispod prevrnute cisterne iskopan je drenažni kanal radi postavljanja upijača i spriječavanja površinskog otjecanja zagađenje. Praznio se preostali sadržaj prevrnute cisterne.
	U drugoj fazi izvršeno je podizanje vučnog vozila (kamiona) i cisterne pri čemu je područje bilo osigurano kako bi se odmah, u slučaju istjecanja preostalog zagađenja, izvršilo njegovo hvatanje i zbrinjavanje. Prikupljao se i odvozio zagađeni snijeg te su se zamjenjivali zauljeni upijači. Isto tako, vršilo se i prikupljanje podataka o hidrogeološkim karakteristikama mikrolokacije zagađenja te utvrđivanje moguće ugroženosti vodoprivrednih objekata od zagađenja.
	U trećoj fazi se u potpuno uklanjao zagađeni snijeg i odvozio na konačno zbrinjavanje. Zagađeni snijeg se odvozio na privremeno skladište (u čelične spremnike “Rijekatanka”) gdje se otapao, a zatim je definitivno konačno zbrinut u INA rafineriji Urinj u Rijeci. Zagađeni upijači su svakodnevno mijenjani i otpremani na privremeno skladište u “Rijekatank”, a konačno su zbrinuti termičkom obradom. Zagađena zemlja odvezena je na privremeno skladište u “Rijekatank” (uklonjen je površinski dio zagađenog zemljišta –humusni i zemljani- u dubini od cca 40 cm), a konačno je zbrinuta termičkom obradom. Ukupno je skupljeno 110 m3 zagađenog snijega (otopljenog u vodi), 295 kg zagađenih upijača te 28 500 kg zagađene zemlje.

U jednoj od glavnih prigradskih ulica u Rijeci pojavio se problem sa začepljenjem kućnih priključaka za kanalizaciju. Začepljenje je izazivalo smrad i plavljenje oko 200 m ceste. TV-inspekcijom kućnih priključaka nije registrirano mjesto začepljenja, ali je registrirana visoka količina sedimenta u cjevovodima i kanalizacijskim otvorima što je upućivalo na smanjenje odvodnje otpadne vode.
Dodatnom TV-inspekcijom odvodnog kanalizacijskog cjevovoda, ali ispod mjesta pojave u uzvodnom smjeru pronađen je uzrok problema. U kanalizacijski cjevovod koji je izgrađen od plastike naknadno je usječen telefonski kabel HPT-a koji je priječio normalni protok otpadnih voda i izazivao višemjesečnu sedimentaciju ulja u cjevovodu.
“Rijekatank” je organizirao ispiranje kanalizacijskog cjevovoda precrpavanjem otpadne vode sa sedimentom u susjedni slobodni kanalizacijski cjevovod dok je komunalna služba grada organizirala rekonstrukciju problematičnog mjesta u cjevovodu. Primjer predstavlja slučaj iz prakse kada se jedino primjenom TV-inspekcijom mogao utvrditi uzrok problema.

Najzahtjevnija akcija saniranja akcidentne situacije koju je “Rijekatank” uspješno obavio bila je zaustavljanje širenja zagađenja u Pazinski ponor, (rijeka Pazinčica). Akcija je trajala 25 dana, angažirano je bilo 35 ljudi, 4 cisterne, 2 kompresora, brane (klasične i apsorpcijske), pokretni spremnici i druga različita oprema.
Kako bismo predočili zahtjevnost akcije saniranja koju je “Rijekatank” uspješno izvršio u ovoj akcidentnoj situaciji, spomenimo količine zagađenja: sveukupno je prikupljeno i zbrinuto 421 tona zauljenog otpadnog materijala, a od toga 123,47 tona mazuta, 290,54 tona vodene faze i 6,99 tona sedimenta.